Obična tikva vodi poreklo iz centralne Južne Amerike. U Evropu su dospele posle Kolumbovih putovanja. Međutim, uljana tikvica se prvi put pojavila na teritoriji Štajerske u Austriji 80-tih godina 19 veka, po čemu se može zaključiti da je uljana tikva golica posebna forma tikve nastala u Evropi.
Hladno ceđeno ulje semena bundeve spada u grupu ulja visoke biloške vrednosti, zahvaljujući svom sastavu nezasićenih masnih kiselina, tokoferolima i tokotrinolima. Karakteristične je bolje, svojstvenog mirisa, ukusa i arome. Zbog svojih prijatnih senzorskih svojstava posebno je cenjeno kao gurmansko ulje za sladokusce. U kulinarstvu se koristi kao salatno ulje ili u vidu preliva za gotova jela od povrća i pečurki. Hladno ceđeno ulje semena bundeve poseduje odličnu održivost i stabilnost, zbog visokog sadržaja vitamina E, od čega gama tokoferol čini 90 %. Bogato je antioksidantima, pa deluje antimikrovno i blokira slobodne radikale u organizmu. Fitosteroli iz bundevinog ulja, kao i nezasićene kiseline, povoljo utiču na reproduktivni sistem kod žena, održavaju horesterol uravnoteženim, povoljno utiču na crevnu floru i normalan rad bubrega. Delta-7-sterolima, koji pripadaju fitosterolima iz ulja semenke bundeve, pripisiju se blagotvorno dejstvo na regulaciju tonusa muskulature bešike, a time i na ublažavanju i prevenciji simptoma dobroćudnog povećanja prostate.
Jedno od specijalnih jestivih nerafinisanih ulja koje se proizvodi isključivo mehaničkim postupkom i koje se može uvrstiti u grupu funkcionalnih prehrambenih proizvoda je ulje semena tikve.
Tikva je zbirni naziv za različite biljne vrste koje pripadaju familiji Cucurbitaceae (vrežaste biljne vrste). Za tikve se koriste različiti narodni nazivi kao što su: bundeva, dulek, ludaja, misirača, buča, ajduk, šućurci itd. U pojedinim krajevima ista vrsta, varijetet, ili forma različito se naziva ili se za različite vrste, varijetete i forme koristi isti termin. U tabeli su navedeni naučni (latinski) i preporučeni narodni nazivi onih tikava koje se gaje na našim prostorima.
Izbor kvalitetne sirovine, definisanog porekla, je od velike važnosti za dobijanje ulja koje će zadovoljiti potrebe potrošača. COPEX DOO se opredelio za seme uljane tikve golica sorte Olinka sa geografskim poreklom iz Južnobačkog okruga Vojvodine u Srbiji.
Hladno ceđeno ulje dobija se isključivo mehaničkim putem, odnosno direktnim presovanjem sirovog – osušenog semena uljane tikve golice kontinualnim pužnim presama.
Bundevino ulje je naročito bogato vitaminima A, E, C i K. Sveže ulje sadrži više od 60% nezasićenih masnih kiselina. Takođe sadrži vitamine B grupe, nezasićene masne kiseline, omega 6 i 9, minerale (fosfor, kalcijum, magnezijum, kalijum) te elemente u tragovima (gvožđe, cink, mangan). Sadrži i lecitin, belančevine i salicilnu kiselinu.
Sladoled od vanilije nikad nije bio ukusniji:
Sastojci:
• 1 žlica bučinih koštica
• 1 žlica bučinog ulja
• 2 kuglice sladoleda od vanilije
Priprema:
Bučine koštice prepržite na tavi.
U čašu za sladoled ili u kornet stavite dvije kuglice sladoleda od vanilije.
Pržene koštice buče usitnite i posujte po sladoledu.
Prelijte s malo bučinog ulja.
Zapečene bučine koštice obogaćene s nekoliko kapi bučinog ulja mogu postati omiljena zdrava grickalica za poslijepodnevno opuštanje uz omiljenu televizijsku emisiju.
Priprema:
Koštice buče zagrijavajte 15-20 minuta na temperaturi od 75ºC.
Začinite ih himalajskom soli i prelijte s malo bučinog ulja.
Voćna salata s bučinim uljem već samim svojim nazivom obećava pregršt vitamina, minerala i ostalih nutritivnih sastojaka koji će osvježiti i ojačati svaki organizam.
Sastojci:
• 1 crveni grejp
• 1 žuti grejp
• 2 naranče ili mandarine
• 2 banane
• 1 mango
• 2 žlice grožđica (ako je potrebno kratko ih potopiti u vruću vodu)
• 1 žličica bučinog ulja
• 1 žlica javorovog sirupa ili smeđeg šećera
Priprema:
Voće ogulite i narežite na kockice.
Umiješajte grožđice te sve pokapajte bučinim uljem i javorovim sirupom.
Poslužite s jogurtom ili nasjeckanim orasima.